Znanstvenici otkrili ključne razlike u mozgovima koji se uspješno odupiru Alzheimeru

Novo istraživanje koje je vodio tim sa Sveučilišta Kalifornije u San Diegu (UCSD) sada pomaže objasniti zašto, piše Science Alert.

Na temelju postmortalnih istraživanja mozga, smatra se da oko 20 do 30 posto starijih odraslih osoba ima asimptomatsku Alzheimerovu bolest (ASYMAD). Njihovi mozgovi imaju karakteristično nakupljanje pogrešno savijenih proteina amiloid-beta i tau, ali ne pokazuju štetne mentalne učinke.

“Čak i kada mozak pokazuje jasne znakove Alzheimerove bolesti, neki ljudi ostaju mentalno oštri”, kaže medicinski znanstvenik s UCSD-a Sushil Mahata.

U novoj studiji na miševima Mahata i njegovi kolege otkrili su molekularni “prekidač” koji bi mogao povezivati te plakove amiloida-beta i zapetljaje tau proteina s kognitivnim padom.

Iako je nalaze potrebno dodatno potvrditi kod ljudi s Alzheimerovom bolešću, riječ je o značajnom napretku u razumijevanju ASYMAD-a te bi mogao pomoći u razvoju terapija za ublažavanje simptoma.

Tehnika skeniranja

“Ovaj rad uspostavlja mehanistički utemeljen okvir za proučavanje kognitivne otpornosti kod Alzheimerove bolesti i pruža skalabilnu platformu za istraživanje zaštitnih puteva specifičnih za spol, identificiranje ranih biomarkera tijeka bolesti i razvoj preventivnih terapijskih strategija vođenih mehanizmima”, navode istraživači u objavljenom radu.

Za početak, istraživači su primijenili tehniku skeniranja temeljenu na umjetnoj inteligenciji na genetske podatke tisuća uzoraka ljudskog mozga nakon smrti – i od osoba s Alzheimerovom bolešću i bez nje.

Time su dobili skup od oko 40 gena koji zajedno čine svojevrsni “otisak prsta” Alzheimerove bolesti. Taj su obrazac zatim koristili za procjenu zdravih laboratorijskih miševa i onih uzgojenih da razviju Alzheimeru slične promjene u mozgu.

Testovi na miševima potvrdili su da taj “otisak” može razlikovati te skupine, ali su otkrili i nešto drugo.

Pomoću modela temeljenog na umjetnoj inteligenciji istraživači su identificirali protein kromogranin A (CgA) kao ključni pokretač u toj genskoj mreži. Kada su uzgojili miševe bez tog proteina, životinje su i dalje razvile biološka obilježja Alzheimerove bolesti – ali bez simptoma.

CgA sudjeluje u komunikaciji između moždanih stanica, a ranije se sumnjalo da utječe na napredovanje Alzheimerove bolesti. Nova otkrića sugeriraju da bi mogao biti ključan za asimptomatski oblik bolesti.

Uočena je i značajna razlika između spolova. Muški miševi bez CgA pokazivali su genetske obrasce Alzheimerove bolesti bez problema s pamćenjem ili učenjem, dok su ženski miševi bez CgA imali još manje znakova oštećenja mozga povezanih s bolešću.

Razlog te razlike još nije jasan.

Razlike u hormonima

Istraživači pretpostavljaju da bi mogao biti povezan s razlikama u hormonima, imunološkom sustavu ili genetici između spolova, što će biti predmet budućih istraživanja.

“Zajedno, ovi nalazi podupiru paradigmu prema kojoj razumijevanje i iskorištavanje prirodnih mehanizama otpornosti može predstavljati ključni put za promjenu tijeka Alzheimerove bolesti”, navodi tim.

Točan razlog zašto je CgA toliko važan još treba utvrditi. Na temelju ranijih istraživanja, znanstvenici smatraju da bi mogao djelovati kao “molekularni pojačivač” toksičnih proteina u mozgu te da bi njegovo uklanjanje ili ograničavanje moglo štititi od kognitivnog pada.

Važno je napomenuti da su neki autori studije, uz višegodišnje istraživanje bioloških učinaka CgA, povezani i s tvrtkom koja razvija istraživanja tog proteina u kontekstu Alzheimerove bolesti.

U budućnosti su eventualne terapije koje bi regulirale CgA još daleko – i morale bi osigurati da se sve njegove normalne, zdrave funkcije u tijelu ne naruše.

Ipak, sada imamo čvrste dokaze da CgA igra važnu ulogu u povezivanju abnormalnog nakupljanja amiloid-beta i tau proteina sa simptomima Alzheimerove bolesti – kao i model na miševima spreman za daljnja istraživanja ovog stanja.